Žao nam je, trenutno nema novosti!
Životni vek
Prirodno 7 – 9 godina. Pilići gajeni za meso žive oko 6 nedelja.
Prirodno ponašanje
Isto kao koke nosilje i brojleri su društvene životinje (žive u grupama i formiraju socijalnu hijerarhiju), vole da istežu krila, da se kupaju u prašini, da kljucaju I čeprkaju tražeći hranu i da budu u pokretu.
Zašto ih držimo kao farmske životinje
Zbog proizvodnje mesa i proizvoda od mesa.
Kako brojleri žive na farmama
U pitanju je intenzivni ili industrijski sistem gajenja, najčešće u zatvorenom prostoru, u posebno izgrađenim objektima. Cilj je da se za što kraće vreme i uz što manje troškove dobije što veća količina finalnih proizvoda. Na farmama za razmnožavanje (to su tzv. roditeljska jata), mužjaci i ženke se pare i kokice nose jaja koja se izležu u inkubatorima, bez mogućnosti za prirodno gnežđenje. Nakon izleganja, jednodnevni pilići odlaze na farme za tov.
Farme za tov brojlera
U velikim zatvorenim objektima jednodnevni pilići ostaju do uzrasta od 42 dana, kada dostižu težinu za klanje od oko 2 kg. U objektima može biti i do 50 000 jedinki. Osvetljenje u objektima traje i do 23 časa dnevno, da bi živina neprestano jela i rasla. Takođe, postoji i mogućnost prigušenog svetla, čime se postiže umanjena aktivnost i opet brz tov. Pošto jako brzo rastu, pilići često imaju probleme sa srcem i sa nogama (kosti se krive, jer su noge suviše slabe da održe težinu tela pa dolazi do tzv. „raskrečivanja“). Ako pile ne može da hoda, uginuće od gladi i žeđi. Kod takvih pilića vidljive su opekotine na grudima, u predelu belog mesa, jer su tim delom pritisnuti uz podlogu. Ono što je važno napomenuti je da ista prostirka (slama, piljevina, šuška) i sl. ostaje tokom svih 6 nedelja. Pošto upija velike količine ekskremenata (izmeta i urina), puna je amonijaka (koji izaziva opekotine). Ovo može da se reguliše redovnim rastresanjem prostirke, da bi se sprečilo sabijanje i nakupljanje opasnih materija.
Što se ishrane tiče, živina spada u biljojede, ali poznato je da kokoške vole da čeprkaju tle u potrazi za hranom i da jedu i gliste, crve ili puževe. Na farmama, međutim, dobijaju gotovu hranu u vidu praškastih koncentrata. Osnovu čine hraniva biljnog po rekla – kukuruz, pšenica, suncokretova i sojina sačma – ali se daju i koncentrati životinjskog porekla – na bazi ribljeg, mesnog ili koštanog brašna. Zato se ponekad dešava da piletina miriše na ribu. Veoma je važno zapamtiti da upotreba životinjskih proteina ne ubrzava porast pilića (posebno selekcionisane rase za proizvodnju mesa rastu istom brzinom i dostižu iste težine kao i pilići hranjeni koncentratima životinjskog porekla). Jedini argument u korist životinjskih koncentrata – da su jeftinijipotpuno gubi vrednost, ako znamo da dugoročna konzumacija tako proizvedene piletine izaziva zdravstvene probleme kod ljudi.
DA LI STE ZNALI ?
Brojleri su poslednja kategorija živoitnja čija je dobrobit životinja regulisana zakonodavstvom Evropske unije.