Žao nam je, trenutno nema novosti!
Životni vek
Prirodno 20 – 30 godina. Mlečne krave obično se kolju sa 5 godina.
Prirodno ponašanje
Goveda su životinje koje prirodno žive u krdima, formiraju socijalnu hijerarhiju, potrebna im je fizička aktivnost (sloboda kretanja), osamljivanje pre porođaja i normalno ispoljavanje materinskog insinkta.
Zašto ih držimo kao farmske životinje
Zbog proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda.
Kako mlečne krave žive na farmama
Gaje se u zatvorenom prostoru i u strogo kontrolisanim uslovima smeštaja, ishrane i razmnožavanja, najčešće u zatvorenom prostoru, u posebno izgrađenim objektima sa ciljem da se za što kraće vreme i uz što manje troškove dobije što veća količina finalnih proizvoda.
Krave se drže u zatvorenom prostoru u zasebnim boksovima, vezane. Radi uštede prostora boksovi su tako konstruisani da životinja ne može da se okrene oko svoje ose, već samo da legne. Podloga je nagnuta da bi ekskrementi lakše klizili do kanala za izđubravanje, a često nema nikakve prostirke (slame) ili je pod rešetkast radi lakšeg čišćenja, što izaziva probleme sa nogama.
Da bi proizvodile mleko, krave moraju da se tele. Od momenta kada je steona junica, uvedena u boks i vezana ne napušta ga do kraja života. Tu će spavati, jesti, vršiti nuždu, biti osemenjavana i tu će se i teliti. Telad se odvaja od majki vrlo rano, ponekad i odmah nakon teljenja (ne čeka se ni 24 sata). Time se povećava proizvodnja mleka i smanjuje razmak između dve bremenitosti.
Cilj je da se mlečne krave tele jednom godišnje. Dnevno proizvode oko 20 l mleka, što je 25% više nego pre jednog veka.
Goveda su isključivi biljojedi, ali u intenzivnom sistemu gajenja daju im se i koncentrati životinjskog porekla, pored biljne hrane (sena, slame, silaže i sl.). Koncentrati životinjskog porekla su na bazi mesnog, koštanog ili krvnog brašna, što se dobija preradom klaničnih ostataka ili uginulih životinja. Razlog za upotrebu ovih hraniva je veća nutritivna (energetska) vrednost proteina životinjskog porekla i lakša (jeftinija) proizvodnja, s obzirom na to da su sporedni proizvod mesne industrije. Jednostavno rečeno, da bi krava proizvela 20 l mleka dnevno, a da jede samo biljnu hranu, trebalo bi da pojede i svari nekoliko stotina
kilograma, što je fizički nemoguće.
Međutim, nakon što je dokazano da je bolest ludih krava (BSE) nastala kao posledica korišćenja hraniva životinjskog porekla, zakonima, kako u EU, tako i u našoj zemlji, zabranjenja je upotreba životinjskih proteina u ishrani preživara (goveda i ovce).
DA LI ZNALI?
Oko 50% govedine koju pojedemo je sporedni proizvod mlečne industrije – višak teladi i mlečne krave na kraju svog produktivnog života.